Šesti kranijalni nerv ili n. abducens inerviše spoljašnji pravi mišić koji za glavnu funkciju ima pomeranje očne jabučice ka spolja.

Pareza vs paraliza?

Razlika između paralize i pareze bilo kojeg od mišića pokretača očne jabučiće je da kod pareze imamo jednim delom sačuvanu funkciju mišića dok kod paralize imamo potpunu slabost zahvaćenog mišića.

Dijagnoza i klinička slika?

Dijagnostikovati parezu/paralizu kod deteta nije uvek jednostavno. Sve pareze moraju biti propraćene i nalazom neurologa jer mogu biti udružene sa ozbiljnim neurološkim stanjima.

Glavna tegoba je dupla slika i pacijent zauzima kompenzatorni položaj glave sa ciljem neutralisanja duple slike. Lice je okrenuto u stranu zahvaćenog oka (npr ako je zahvaćen spoljašnji pravi mišić na desnom oku, lice će biti okrenuto u desno).  Pri ispitivanju pokretljivosti očne jabučice primećuje se ograničenje pokretljivosti zahvaćenog oka ka spolja!

Slika 1. Pacijent sa parezom VI k.n.: pri pokušaju pogleda u levo, postoji ograničenost pokretljivosti levog oka koje ne prelazi središnju liniju.

Lečenje?

Kod pareze bilo kojeg od kranijalnih nerava prvih 6 meseci se prati stanje jer je mogućnost spontanog povlačenja simptoma velika: i do 80% kod jednostranih pareza u odnosu na 40% kod bilateralnih. Tokom ovog perioda zatvaranje jednog oka kao i upotreba prizmi sa ciljem neutralisanja duple slike su terapijske mogućnosti.

Posle perioda opservacije pareza/paraliza se leči operativnim putem ili nošenjem korekcije sa prizmatskim staklima. U zavisnosti od stepena pareze moguće je operativnim putem obezbediti određeni stepen pokretljivosti zahvaćenog oka ka spolja.

Sve pareze kranijalnih nerava mogu biti urođene ili stečene. Glavni uzroci stečenih pareza su: povrede glave i očiju, insulti, migrene, tumori, viremije i dr.